You are commenting using your Facebook account. Notify me of new comments via email. Notify me of new posts via email. Nastava je socijalni proces. Stoga je za cilj potrebno postaviti demokratski socijalni odgoj. Perspektive planiranja nastave Klafki je razvio perspektive konkretnog planiranja nastave.
Slika 1: Shema planiranja nastave [Gudjons, ] 3. Share this: Twitter Facebook. Like this: Like Loading Leave a Reply Cancel reply Enter your comment here Fill in your details below or click an icon to log in:. Email required Address never made public. Carousel Next. What is Scribd? Explore Ebooks. Bestsellers Editors' Picks All Ebooks. Explore Audiobooks. Bestsellers Editors' Picks All audiobooks. Explore Magazines. Editors' Picks All magazines. Instruk-tivni rad u parovima 1.
Primjena programirane nastave 4. Zajednicko kooperativno ucenje 1. Egzemplarna nastava 4. Individualno ueenje u pam 1. Pojam i sustina egzemplame nastave 4. Zajednicki stvaralacki rad u pam 1. Strategija rada u egzemplamoj nastavi 4. Interakcijski odnos i oblici komunikacije u tandemu 1.
Prednosti i nedostaci egzemplarne nastave 4. Faze rada u parovima 1. Problemska nastava 64 4. Prednosti rada u parovima lA. Pojmovno odredenje problemske nastave 64 4.
Nedostaci rada u parovima 1. Znacaj proble. Individualni oblik rad II nastavi 1A. Problem i tipologija problema 66 5. Pojam individualnog oblika rada l. Faze u problemskoj nastavi ' 5. Tehnike samostalnog rada u individualnom obliku rada lA. Metode problemske nastave 5.
Vrste individualnog rada Artikulacija casa problemske nastave Prednosti individualnog oblika rnda. Mentorska nastava 5. Vanjska i unutarnja organizacija nastave 2. Frontalni oblik rada u nastavi 1. Elementi vanjske organizacije nastave 2. Razvoj frontalnog oblika rada kroz'historiju 1. Nastavni prostor 2. Prednosti frontalnog oblika rada 1.
Skoiske prostorije 2. Nedostaci frontalnog oblika nida 1. Skolska medijateka i specijalizirane ucionice 3. Grupni oblik rqda u nastavi 1. Skolski objekti izvan skolske zgrade nastavna ekologija 3. Pojam grupnog ob! Rad u radnim organizacijama 3. Vrste i velicina grupe 1. Nastavne ekskurzije 3. Faze grupnog oblika rada 1. Klasificiranje ekskurzija 3A. Priprema faza grupnog oblika rada 1. Priprema ekskurzije 3.
Operativna faza u grupnom radu 1. Izvodenje ekskurzije 3. Verifikativna i aplikativna faza grupnog oblika rada 1. ZavrSni rad 3. Vrste zadarnka za grupni rad 1. Didakticko znacenje i odgojno-obrazovna svrha ekskurzije 3. Modeli grupnog oblika rada Razred-odjeljenje-obrazovna grupa 3.
Prednosti grupnog oblika rada 1. Razredni i predmetni nastavnici, timski rad 3. Nedostaci grupnog oblika rada 1. Elementi unutarnje organizacije nastave 2. Organizacija nastavnog cas a 2. Organizacija nastave u kombiniranim odjeljenjima 3.
Sta su ciidakticki principi nacela U povijesti i sve do danas predmet procavanja didaktike se mijenjao, a 2. Klasifikacija didaktickih principa vjerovatno ce se i ubuduce mijenjati. Princip ociglednosti i apstraktnosti Rijec didaktika grckogje porijekla i znaCi poucavanje didasko-poucavam, 4.
Princip sistematicnosti i postupnosti didaskein-poucavati. Princip diferencijacije i integracije funkcija javlja s pojavom covjeka, ovaj naziv u pedagosku terminologiju i uveli su Ratke i Komenski u Princip prirnjerenosti nastave uzrastu ucenika 7. Princip svjesne aktivnosti Osnivaci didaktike Ratke i Komenski stavljaju ucenje u srediste svojih 8. Princip racionalizacije i ekonomicnosti didaktickih koncepcija. Prema Ratkeu predmet didaktike je "umjetnost 9. Princip naucnosti ucenja", a Komenski navodi da je predmet didaktike "sveopca umjetnost Na ovaj nacin Komenski je predmet didaktike postavio Princip historicnosti i savremenosti veoma siroko, a ovo tumacenje predmeta didaktike zadrzalo sedo Princip povezanosti teorije s praksom Princip trajnosti znanja, vjestina i navika Sredinom U drugoj polovini Kanali za razmjenu poruka discipline u samostalnu nanku.
Komunikacija i obrazovanje Dr. Nikola FiljpoviC L definise didaktiku kao: " Otkrivanje svih 5. Intrapersonalna i interpersonalna komunikacija nastave u odrei1enoj skoli iii organizovanoj drustvenoj instituciji, 7.
Personalna i apersonalna komunikacija upoznavanje najoptimalnijih odnosa i utjecajo oktera nastavnog procesa, 8.
Verbalna i neverbalna komunikacija nastojanje do se dode do saznanja 0 zakonitostima i razvojnim utjecajima 9. Jednosmjerna i dvosmijerna komunikacija sadrzaja, oblikd, metoda, sredstava rada i naCina verifikacije tokova i ro.
Naposredna komunikacija i telekomunikacija dometa u nastavi-spada u okvire predmeta. Autoritama i demokratska komunikacija Tihomir Pr danoYlc godine definise didaktiku kao naucnu disciplinu Kako komunicirati saucenicima koja proucava opee zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog rada u nastavi u njihovoj dija1ektickoj povezan. Prema toj 1stakti smo da je didaktika pedagoska disciplina koja se bavi prouCavanjem definiciji "didaktika je grana pedagogije koja proucava opce zakonitosti obrazovcanja koje se najcesce stice u nastavnom procesu.
Ufu je od obrazovanja". Da bi otkrili zakonitosti obrazovanja potrebno je utvrditi pedagogije. Nikola KujundZic u suautorskoj knjizi »Osnove didaktike» biologije, historije itd. Didaktika je sira od metodike jer proucava navodi razlicita shvatanja pojma didaktike, kao i neke nove teorije. On zakonitosti nastave u svim dimenzijama nastavnog procesa, pa zato kaiemo predmet didaktike vidi u dva osnovna pojma : " Metodika se oslanja na didaktiku i na pretjerivanja konstratirati da su za didaktiku dva pojma temeljna - ucenje sadriaje nastavnog predmeta koji se temelji na odredenoj naud ili i poucavanje".
Ladislav Bognar u knjizi Didaktika kaie : " Didaktika je grana 1z didaktike metodike pojedinih nastavnih predmeta crpe konkretne podatke pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa Didaktika daje naucnu osnovu tim Predstavnici Berlinske skole P. Heiman, Otto Schulz, shvataju didaktike kao metodikama.
Metodika predstavlja sponu izmedu prakse odredenog predmeta i didakticke ,. Savremena didaktika vise je okrenuta uceriiku i pomaze mu u ucenju metoda Didaktika vrsi uopcavanje pozitivnih rezultata metodickih istraiivanja i tebnika efikasnogucenja cime ga priprema za daljnji samo odgoj i pojedinih nastavnih predmeta.
Time Se dolazi do novih didaktickih saznanja sarno obrazovanje. Cija se provjera obavlja u konkretnoj praksi. Ostvaruiese 'frajno zadr. Cinjenice su pojedinosti, konkI:etnosJi,. Znanje Prema Pedagoskoj enciklopediji II, Spoznaj u se na temelju forrniranje prakticnih vjestina i navika, sto je temelj j pretpostavka razvoja percipiranih cinjenica misaonim putem.
One se ne mogu vidjeti, opipati, spoznajnih snaga i sposobnosti, oblikovanja naucnog pogleda na svijet kao j cuti, okusiti. Generalizacije su : pojmovi, sudovi, zakljucci, teoreme, povezivanje znanja sa prakticnom, profesionalnom i bilo kojom drugom aksiomi, misii, ideje, sistemi, simboli, formule, algoritrni, jednaCine itd.
U procesu usvajanja znanja cinjenice i generalizacije se usvajaju u Kroz proces obrazovanja djeca, mladi i odrasli stjecu jako siroka znanja iz dijalektickom jedinstvu.
U suprotnom moze dob do pogresaka u nastavnom raznih podrucja nauke i umjetnosti, proizvodnje i tehnike, filozoflje i radu. Tazlikllj emo. Na taj nacin se izgraduju prakticne radne 2,. Rezultat muje obrazovanost.
Moze se sjetiti i teksta neke pjesmice radene na casu rezultata i izgradivanje Ijudskih osobina. Ucenik poznaje One znace opci naziv za sve osobine iii dispozicije za koje postoji pravila, ali ne zna ih primjenjiva'ti u praksi. Ono osobe tokom opcenja sa fizickom i socijalnom sredinom. Ucenici su na ovom nivou Pored znanja obrazovanje obuhvaca i sposobnosti. Vladimir Poljak defmise sposobnost kao "kvalitetu licnosti koja je objasniti i obrazloziti i znaju ga prakticno primjenjivati u svakodnevnom tako formil'ana da uspjdno oballlja neku djelatnost - rad, aktillnost, radu, bilo u skoli iii izvan skole u svakodnevnom zivotu.
Operativno znanje npr. Prva karakteristika je da je sposobnost kvaliteta licnosti, cia je posjeduje. Na osnovu stecenog znanja covjek napreduje u Druga karakteristika sposobnosti jeste da se ona pokazuje u Ijudskoj stvaranju novih dokaza bilo materijalnih, bilo duhovnih. Cilj je nasiave da djelatnosti. Rijetki pojedinci llspjesnu, a ne na nellspjesnllljlldsku dj«latnost. Stwzome perceptivne , manuelne prakticne ,.
Obzirom da se vezuju za aktivnost, sposobnosti se mogu mjeriti. Za francllskog psihologa Alfreda Binea inteligencija je "temeljni organ" SJ! Pod inteligencijom on je podrazumijevao zdrav uspjesnoobavljati odredenll djelatnost rad, aktivnOstJllIlkciju. Pored prakticnim , SPOS? Spearman Spirman Bve se vise oslanja na testove kojima se ZadatakTe""nastave da sve latentne, potencijalne mogllcnosti kod svakog mJere sposobnosti i na kvantitativne' postupke.
On definise sposobnosti kao llcenika pretvori II sposobnosti. Opeoj sposobnosti u specificnim sposobnostima. Negira postojanje opceg polozaj, kretanjs;idr. L odnosu eovjeka preI11a. Qy jI! Fluidna medicina,gradevinarstvo:Kodpraktienih sposobnosti 'lamo je znanje, ali i inteligencijaje urodena! Kristalizirana inteligencija se povecava sa uzrastom praktiena pnmjena. Na njen razvoj utice nivo skolskog ucenja. Kristalizirana inetligencijaje odgojiva i na nju se moze uijecati. Iexst UIJ je smatrao da su sposobnosti nezavisne i da ne mimika,.
To su prostor, percepcija, broj, spOSiJbnosti. Formir:aju Se.. Na inteligenciju imaju utjecaja intuicija, osjecanja, volja. Nauenici se slam da je unutarnji potencijal eovjeka odreden genetskim Novo shvatanje 0 inteligenciji izlozio je Huard Gardner u studiji Oblici Ciniocima. Medutim, ukoliko neko ne posjeduje odredene sposobnosti, on ih misljenja: teorija 0 multiploj inteligenciji On obrazlaie svoje vjeibanjem ne moze nadoknaditi.
Primjer su dvojica brace koji zive u istoj shvatanje " multiple inteligencije" i bori se protiv shvacanja 0 jednostTanoj obitelji imaju iste uvjete odgajanja. Jedanpostane euveni sahista, a drugi je inetligenciji. On govori 0 postojanju nekoliko relativno autonomnih potpuno anoniman u sahu.
Razlog je svakako u naslijedu. Ako su dva ueenika u skoli priblizllo istih intelektualnih sposobnosti, bolji Inteligencija moze biti lingvistieka, muzicka, logicko-matematieka, uspjeh ce postiCi onaj koji hna veei intelekiualni potencijal. Cesto se desava da ueenik slabijih intelektualnih sposobnosti upornim i Gardner je ubjedenja da su Ijudske inteligencije relativno nezavisne i da se dugotrajnim vjezbanjem postize bolje rezultate od ueenika sa veCim mogu kombinovati na- vise prilagodljivih naCina sto je vaian doprinos inetelektualnim potencijalom koji ne vjezba i ne uei.
Vjezbanje je jako obrazovanju ucenika za buducnost u kojoj se traie razumljiviji i fleksibilniji vaZilo za razvoj unutarnjih potencijala ucenika. Na taj naein on ukazuje na mnogo siru koncepciju sposobnosti u Svaki nasta'vnik trebao bi uoCiti sposobnosti njegovih ueenika ; i razlicitim i brojnim domenima. U tom cilju duzan je ostvariti tijesnu saradnju sa sposobnosti koje se trebaju dalje razvijati kroz nastavni proces.
Za nastavni fad su posebno vaine: senzorne iIi perceptivne sposobnosti, Sve podjele ljudskih sposobnosti su uvjetne i u praksi se one cesto manuelne iii prakticne sposobnosti, sposobnosti izrafavanja ispreplicu. Svaka ljudska djelatnost u sGbi sjedinjuje vise razlicitih intelektualne ill mentalne sposobnosti Vladimir Poljak, U pocetku se ulaze pjevanja, zahtjeva posjedovanje prakticnih sposobnosti. Bitno je da pojedinac poznaje cilj vjezbanp Treba naglasiti da znanje predstavlja osnovu za razvoJ sposobnosti.
Bez te time ce biti jace motivisan sto je posebno bitno i vafuo u pocetnoj fazi osnove sposobnosti ce se nikako ili tesko razviti. Vazno je pojedincu davati instrukcije u procesu vjezbanja.
Na taj nacin ce uCiti uvidanjem, a ne putem pokusaja i pogresaka sto bi bilo neracionalno i dovelo bi do tezeg otklanjanja pogreski. Veliki broj navika razvija se u ranom djetinjstvu higijenske, kultume, racine i druge. Jednostavnije navike se integrisu u kompleksnije navike viseg reda. Jednom stecene navike teSko se mijenjaju. Teze je otkloniti losu r 1, navi.. Pri korekciji navika bitno je ostvariti jaku motivaciju.
Za nastavni fad veoma je bitna navika ucenja. Zato je kod ucenika treba Q. Proces sijecanja vjestina zasnovan je na fizioloskoj IV Obrazovanje i nastava zakonitosti 0 stvaranju psihomotornih struktura izmedu centralnog zivcanog sistema, receptornih i efektornih misicnih organa uslijed stalnog ponavljanja prakticne radnje.
Za nastavni rad u skoli vaine su brojne vjestine medu kojima se isticu: 1. Faktori nastave vjestina pisanja, Citanja, ekonomija i tehnika ucenja.
U pocetku se ulaze ve1iki misaoni i fizicki napor da bi se uvjezbala odredena radnja, a poslije Osnovni filiori nasdtave su: ncenik, nastavnik i nastavni sadrzaji. Bitno je da pojedinac poznaje cilj vjezbanja Skola i nastava u njoj namijenjene su uceniku. Uloga ucenika u nastavi se cime ce biti jace motivisan sto je posebno bltno i vafuo u pocetnoj fazi mijerijala od objekta u nu"'1ijim skolskim sistemima, do subjekta u vjezbanja.
Vafuo je pojedincu davati instrukcije u procesu vjezbanja. Na taj savremenoj skoli. U ulozi objekta ucenik prima gotova znanja od nacin ce ucitiuvidanjem, a ne putem pokusaja i pogresaka sto bi bilo nastavnika, 8to sputava njegovu samostalnost, istraiivacke sklonosti i neracionalno i dovelo bi do tezeg otklanjanja pogreski. Svaka radnja koja se stvaralacke sposobnosti. Aktivnost ronav!. Savremena didaktika zastupa glediste da je ucenik i objekt i subjekt nastave.
Ucenik se nalazi u direktnom kontaktu sa sadrZajem i nastavnikom. SadrZaj za ucenika predstavlja prepreku koju treba savladati. On obogacuje 4. Navike licnost ucenika u intelektualnom, moralnom, estetskom i radno-tehnickom pogledu. Ako stecenu vjestinu nastavimo uvjezbavati ona prelazi u naviku. Dakle, Sadriaji, posebno oni koji su jako emotivno obojeni doprinose forrniranju navika je automatizirana vjestina,tako da odrecenu radnju mozemo uvjerenja kod ucenika, podsticu ga na aktivnost i utjecu na ponasanje ucenika.
Svaki pojedinac ima razvijene brojne i razlicite Usvojeni sadrZaj mijenja ucenika, ali i ucenik, obrnuto, djeluje na sadrZaj. Veliki broj navika razvija se u ranom djetinjstvu higijenske, Ucenik preraduje sadrZaj, komponuje od njega nove strukture.
Nastavnik i ucenik djeluju jedan na drugog ObostratiO. Ucenik nije samo u Navike predstavljaju automatizovanu voljnu radnju. Strukturirane su od pasivnoj poziciji. On se prema utjecajima nastavnika odnosi aktivno. On na navika nizeg reda. Jednostavnije navike se integrisu u kompleksnije navike nastavnika utjece povratnom inforrnacijom. Cesto ucenik daje inicijativu za viseg reda. Jednom stecene navike tesko se mijenjaju. Teze je otkloniti losu rad, koju nastavnik treba podrZati.
Pri korekciji navika bitno je ostvariti Nastavnil! Nastavnik predstavlja vaian faktor u didaktickom Za nastavni rad veoma je bitna navika ucenja.
Zato je kod ucenika treba trokutu. On uspostavlja odUos sa nastavnim sadrZajem i ucenikom. Njegov formirati od najranije dobi kako bi lak8e i efikasnije stjecali znanja, vjestine odnos prema sadrlaju odreduje u velikoj mjeri nastavni plan j program. On nije sarno osoba koja drii casove, vee je sve vise organizator, planer, realizator, voditelj nastavnog procesa, koordinator, mentor, partner, ravnopravni saradnik, traiilac i davalac infonnacija, planer, istrazivae, motivator, inicijator, terapeut, dijagnosticar, itd.
Dobar nastavnik postuje i uvaZava licnost ucenika i s njime uspjesno saraauje. Pomoeu nastavnih sadrZaja odreauje se program obrazovanja koji je potrebno ostvariti. Oni predstavljaju Skola i nastava u njoj namijenjene su uceniku. Uloga ucemka u nastavl se preraaene. U ulozi objekta ucenik prima? AktIvnost vee prezivio svoj smisao, a u nastavu se ukljueuju i drugi brojni faktori 0 moze biti veea ili manja.
Savremena didaktika zastupa glediste da je ucenik kojima je bilo rijeei. Meau navedenim faktorima izgraduju se razliciti i objekt i subjekt nastave. Ucenik se nalazi u direktnom kontaktu sa odnosi sto uslovljava razlicite sisteme nastave. Faktori nastave su rnedusobno uvjtovani,! SadIiaji, posebno oni koji su jako emotivno obojeni dopnnose formlranJ. Usvojeni sadrZaj mijenja ucenika, ali i ucenik, obrnuto, djeluje na sadrzaj. Ucenik preraduje sadJ;Zaj, komponuje od njega nove strukture. Nastavnik i ucenik djeluju jedan na drugog obostrano.
Ucenik nf:'je sarno u opcemcilju odgQyarajucevrste skote, pasivnoj poziciji. Zadaci nastave utvrduju se nastavnim planom i programom, ostvaruju se nastavnika utjeee povratnom informacijom. Cesto u. Nastavnik predstavlja vaian faktor u. On uspostavlja odnos sa nastavnim sadrZajem i ueemkom. NJegov funkcionalni ill formalni odnos prema sadriaju odreduje u velikoj mjeri nastavni plan i program.
Ova trizadatka. I danas ima nastavnika, naravno pojedinaca, kOJl pnontet u nastavi daju realizaciji materijalnih, obrazovnih zadataka. NaCin ucenja i kvaliteta nastave odreduju kakvo ee biti ucenicko Za mijenjanje drustvene sredine i poboljsanjezivotnih uvjeta vamo je pored znanje. Materijalni zadatak nastave naglasavao se uvijek jer je cilj odgoja bio p. Branli:ovic, M. J QZUat. Herbart koji je 3. QbnostL shvaeanje matematickih pojmova, relacija, Ovako ucenje cinjenica.
Formalisticko znanje bilo je na nivou reprodukcije pa ga ucenici 4 specij aln! Ucenici odgajani na ovaj nacm nesposobni su za zivot, oni umiju reprodukovati cinjenice iii generalizacije, ali im logickog zakljucivanja SadrZaji Obzirom na sistem rada nastavnika: razredna, predmetnaUilJ. YJadimir Poljak, govorio-slijedecim. Ne postoji nastava koja ne odgaja. Pero Simlesa, govori. Odgojni zadatak doprinosi fonniranju naucnog Dr. Mladen Vilotijevic nastavu. Nastava ucenika mora pripremiti za aktivnu ulogu u kriterijima: zivotu i za kriticki odnos prema stvarnosti.
Oni su medusobno drugiminstifucijama i objektima ; povezani. Od prirode gradiva zayisi kad ee neki od njih biti naglaseniji. J ojL:umije,. Ilie, Sociol ske formacije u kojoj ucenici fakultetima od 4 do 6 godina. Po zavrsetku fakulteta student se obrazuje na sp.. Djeca stjecu p Ove aktIvnostl Praktikuje se i podjela na nastaYLl.. Osnovna skola Uzapodjela jeza svakipredmet posebm. Cilj je osnovne. U sistemu srednjeg jJruIsnu nastaYLl. Opceobrazovna srednja Redovna nastaya je obavezna za sve ucenike, polaznike odredene skole, skola je gimnazija.
Nastava u gimnaziji daje ucenicima teorijska, a ne najcesca eTnajdominantnija. Izvodi se po precizno utvrdenom nastavnom prakticna znanja. Didaktika naela 7. Struktura i dinamika 8. Nastavni sustavi socijalni oblici rada 9. Nastavne metode Pripremanje i izvoenje nastave Odgojno-obrazovna ekologija pretpostavke i imbenici.
Poljak, V. Been, A. Brdarid, R. Didaktika pojam i odreenje Didaktika: od grkog didaskein pouavati. Ratke Memorial i Komensky Velika didaktika : didaktika kao vjetina pouavanja svih o svemu Do Komenskog nastava je usmjerena iskljuivo na sadraj bez primjerene artikulacije.
Nakon Komenskog, do diferencijacije pedagogije iz filozofije, usmjerenost na naine pouavanja. Adolf Disterweg: ogranienje didaktike na znanost o zakonitosti i pravila nastave. Herbart, Kraj Dalji razvoj didaktike usko je povezan uz razvoj znanstvene i umjetnike misli teorija, dostignua i postignua brojnih znanstvenih disciplina koje s didaktikom imaju srodan predmet istraivanja pedagogija, antropologija, psihologija, sociologija Razvoj specijalnih didaktika ili metodika podruja ili predmeta.
Didaktika je grana pedagogije pedagoka disciplina koja prouava ope zakonitosti obrazovanja. Pedagogija Didaktika Podruja, polja i grane znanosti i umjetnosti srodni po predmetu istraivanja Metodike Podruja, polja i grane znanosti i umjetnosti srodni po sadrajima pouavanja. Predmet, cilj i zadaci didaktike Predmet: Istraivanje zakonitosti procesa uenja, pouavanja, odgoja, obrazovanja i nastave. Cilj: Istraiti i teorijski uobliiti zakonitosti procesa uenja, pouavanja, odgoja, obrazovanja i nastave te na temelju spoznatog teorijska razina pronai mehanizme to uinkovitijeg osposobljavanja pojedinca za samostalno i uspjeno snalaenje u ivotnom okruju praktina razina.
Ili, oblikovati teorijska i praktina dostignua u jedinstven sustav. Zadaci: 1. Temeljni pojmovi 1. Bognar, Matijevi, Poljak, Didaktika: od grkog didaskein pouavati. IMBENICI NASTAVE: 3 glavna imbenika: a nastavnik- kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini b uenik- stjecatelj obrazovanja samostalnim uenjem ili uz pomo nastavnika Didaktiki etverokut c nastavni sadraj- sadraji programa obrazovanja U dananje vrijeme 4.
Ova 3 imbenika ine didaktiki trokut. Materijalni zadatak nastave materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta Mogua posljedica prenaglaenosti: -didaktiki materijalizam: karakteristian za staru kolu do kraja To je dovodilo do tzv.
Nedostaje im primjena znanja tj. Funkcionalni zadatak nastave funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih njime se postie razvijanje psihofizikih funkcija Realizacija ovog zadatka je tea od samog usvajanja injenica. Bitan za ostvarivanje operativnog znanja. Ova bi dva pravca trebala biti komplementarna kao to su neodvojivi znanje i sposobnosti.
Odgojni zadatak nastave Odgojni zadatak nastave- nastava mora davati i odreene odgojne vrijednosti moralne, estetske, fizike, radne pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces Ovo inae ne spada u didaktiku u uem smislu, ali daje potpuniji uvid u sve dimenzije nastavnog procesa.
Vrednovanje obrazovnih postignua ili obrazovna evaluacija Definiraj obrazovanje Definiraj znanje Nabroji i objasni pojedine razine ili stupnjeve znanja Definiraj sposobnosti Podruja sposobnosti imbenici didaktikog trokuta. Vrednovanje obrazovnih postignua ili obrazovna evaluacija Zadaci nastave Didaktiki materijalizam i didaktiki formalizam Vrste nastave s obzirom na stupanj kolovanja Vrste nastave s obzirom na stupanj obveznosti Vrste nastave s obzirom na programsku namjenu Vrste nastave s obzirom na socijalne formacije uenika tijekom nastavnog rada.
Didaktika 3. Kurikulum U europsku pedagoku teoriju i praksu ulazi u drugoj polovici Europska i amerika tradicija na razliit nain poimaju kurikulum. Razliita filozofska tradicija jednih i drugih izmeu europskog humanizma i idealizma i tipino amerikog pragmatizma Rifkin, To nije - nastavni plan i program - niti katalozi znanja ili obrazovni standardi Kurukulumska kurikularna os Ciljevi Sadraji.
Bez obzira na teorijske pristupe kurikulum uvijek mora ukljuivati: Utvrivanje to uenici moraju nauiti Odreivanje sadraja kao izvora informacija Utvrivanje pedagokih standarda Predvianje razliitih sposobnosti i tempa rada uenika Organizacijaki i metodiki naputci Stjecanje predviene kompetencije Razraeni postupci vrednovanja.
Sukonstrukcija kurikuluma Kurikulumski okviri daju smjernice, naela i polazita. Za produktivnu tvorbu kurukuluma vano je prihvaati i metodologiju njegove sukonstrukcije. Sukonstrukcija sudjelovanje svih zainteresiranih imbenika u tom poslu dinamian proces stalnog nastajanja i stvaranja.
Dva dominantna kurikulumska koncepta 1. Humanistiki kurikulum orijentiran na razvoj Tei pedagoki otvorenom pristupu. Usmjeren je na uenika. Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa. Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima. Na kurikilumski okvir se fleksibilno nadograuju neki sadraji. Funkcionalistiki kurikulum orijentiran na mjerljivo postignue Pragmatino poimanje kurikuluma Vie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.
U suglasju s naelima radne kole Dewey poetkom Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam. Otvoreni kurikulum Fleksibilna metodologija izrade Fleksibilan odabir sadraja i nain rada Prednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.
Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja. Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta. Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja. Odgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa. Redukcija odgoja i obrazovanja na jasno kanonizirane zadae koje treba postii.
Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave. Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika. Katalozi znanja Unutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa. Sve je fiksirano i pedagoki programirano. Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.
Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika. Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. Sveden je na dobra obrtnika. Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti. Osobito je naglaena njegova socijalnokomunikativna komponenta.
Vani su meusobni odnosi uenika-uiteljaroditelja. Mjeoviti tip kurikuluma Smatra se danas modernom vrstom kurikuluma. On manje trpi propisanost. Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre. Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline. Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.
0コメント